Paradoksalna namjera

PARADOKSALNA NAMJERA

 

Riječ „namjera“ znači odlučnost da se djeluje na određeni način. Kad to kombinujemo s riječju „paradoks“, razumijemo da je paradoksalna namjera plan djelovanja na način koji se čini suprotan onome što bismo trebali raditi. Viktor Frankl je autor jedne neobične tehnike koja je veoma učinkovita. Umjesto da se borimo protiv smetnji, možemo odlučiti da ih namjerno proizvodimo. Na taj način postižemo bar djelomični nadzor nad njima, te ih se vremenom potpuno oslobodimo. Naročito je učinkovita ova tehnika kod smetnji gdje je pozadina strah.

Um često čini suprotno od onoga što mi želimo. Kad aktivno pokušavamo potisnuti neku pomisao ili brigu, to često čini još gore. Na primjer, ako vam netko kaže da ne razmišljate o žutoj mački s zelenim mrljama, gotovo da nije nemoguće smisliti baš tu stvar. Što se više pokušavate oduprijeti misli, ona postaje frustriranija. Slično tome, što duže pokušavamo izbjeći ono čega se bojimo, to će veći strah rasti. Čak i ako znamo da izbjegavanje povećava njegovu snagu, to je ipak naš prirodni odgovor na izbjegavanje stvari kojih se bojimo.

Npr. bojimo se da nećemo moći zaspati, što naravno pojačava nesanicu. Prije nego odemo na spavanje, odlučimo, da ćemo tu noć ostati budni i neka bude što bude. Svoju odluku više puta ponovimo ili napišemo. Pošto nemamo više razloga za strahovanje, vjerovatno ćemo zaspati. S ovim problemom sam se susreo prije nekoliko godina, nakon jednog izuzetno stresnog perioda života, i tehnika paradoksalne namjere je bila jako učinkovita i uveliko mi je pomogla da prevaziđem problem nesanice. Metoda paradoksalne namjere je veoma uspješna kod nesanice, napada panike i mucanja.

Viktor Frankl istaknuo je da je glavni cilj tehnika paradoksalne namjere bio „ublažiti individualne strahove pacijenata“. Prema njegovoj perspektivi, patološki strah mora biti zamijenjen paradoksalnom namjerom ili željom. To se u osnovi odnosi na one koji trpe tešku tjeskobu. U tom slučaju, osoba nema specifičan strah, već se boji straha. Taj patološki strah dovodi do blokade. Osoba se boji neuspjeha u onome što želi postići, on opsesivno razmišlja o tom strahu i to dovodi do neuspjeha. Stvara se začarani krug koji se može razbiti tehnikama paradoksalne namjere.

Prvo što se traži od nekoga ko radi s paradoksalnom namjerom da prevlada problem je da zaustavi svoju želju za kontrolom ili promjenom simptoma. Naprotiv, ohrabruje se da im dopuste da se pojavljuju namjerno i, ako je moguće, da ih pretjeruju. Vrlo je važno da se osoba odrekne svoje želje da kontroliše što mu se događa i da je spreman povećati svoje simptome.

Glavna stvar koja se mora zapamtiti je da ćemo prihvatiti stvar koju obično izbjegavate ili pokušati ne razmišljati. Promijeniti način na koji razmišljate o problemu. Kad to učinite, vaš um vam oduzima stvar što vam izaziva anksioznost, što vam zauzvrat omogućava da lakše radite ono što stvarno želite raditi.

„Izvor sreće je u nesreći, izvor radosti je u tuzi, izvor života je u smrti, izvor svjetla je u tami, izvor buke je u tišini…“

Eldin Košarić, Udruženje „Moj slobodan govor“

Oktobar 2020.

Kometariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *